21/10/2026
„Glas zavičaja“ – o ulozi književnosti u očuvanju jezika i identiteta
U Kulturnom centru Novi Pazar održana je panel-diskusija „Glas zavičaja“, posvećena ulozi književnosti u očuvanju maternjeg jezika, kulturnog identiteta i kolektivnog pamćenja, kao i značaju zavičajnih pisaca, književne kritike i približavanja književnosti mladima.
O različitim aspektima ove teme govorili su učesnici panela, otvarajući pitanja odnosa književnosti i identiteta, očuvanja jezika kroz pisanu riječ, uloge zavičajnih autora u kulturnom životu zajednice i načina na koje mladi mogu prepoznati sebe u književnosti.
Posebna pažnja posvećena je značaju čitanja i upoznavanja stvaralaštva pisaca iz vlastitog zavičaja, kao i ulozi književne javnosti u vrednovanju, predstavljanju i očuvanju književnog stvaralaštva.
Panel je realizovan u okviru projekta „Mostovi riječi“, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja, a realizuju ga Kulturni centar Novi Pazar i Udruženje građana „Aspekt“.
Književnik Murat Baltić, koji živi i stvara u Njemačkoj, u svom video-obraćanju govorio je o značaju maternjeg jezika u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.
Ukazao je na izazove koje globalizacija i savremeni načini komunikacije donose očuvanju jezika, posebno među mladima, naglašavajući važnost čitanja, razvijanja pismenosti i njegovanja jezičke kulture.
Govoreći o značaju bosanskog jezika, istakao je da su knjiga i čitanje važni za obrazovanje mladih, očuvanje jezičkog bogatstva i prenošenje kulturnog naslijeđa budućim generacijama.
Nastavnica bosanskog i srpskog jezika i književnosti Sabina Azemović govorila je o značaju razvijanja čitalačkih navika kod djece i ulozi porodice i škole u njegovanju ljubavi prema knjizi.
Oslanjajući se na osamnaestogodišnje iskustvo u radu s učenicima u osnovnoj školi, istakla je važnost kreativnog pristupa književnosti, povezivanja pročitanog sa stvarnim životom i podsticanja djece da kroz pisanu riječ izraze vlastite misli, osjećanja i maštu.
Zaključila je da cilj nije samo naučiti djecu da čitaju, već pomoći im da zavole književnost i razviju vlastiti stvaralački glas.
Edina Arslanović, profesorica bosanskog i srpskog jezika i književnosti u gimnaziji, u izlaganju na temu „Mladi i književnost: prepoznajemo li sebe u književnosti“ kazala je da prepoznavanje sebe u književnim djelima jača vezu s maternjim jezikom i osjećaj pripadnosti, te naglasila da zavičajna književnost nije zamjena za klasike, već most prema njima. Ukazala je i na važnost upoznavanja mladih s piscima iz vlastitog kraja, kako bi prepoznali da se velika književnost stvara i u njihovom zavičaju.
Univerzitetski profesor Ahmed Bihorac govorio je o značaju zavičajnih pisaca i njihovom doprinosu očuvanju jezika i kolektivnog pamćenja. Podsjetio je na autore koji su svojim stvaralaštvom obilježili književnost ovog prostora, a osvrnuo se i na krizu čitanja, ukazujući na važnost porodice u razvijanju čitalačkih navika kod djece od najranijeg uzrasta. "Ljubav prema knjizi gradi se zajedničkim djelovanjem porodice, škole i kulturnih ustanova", rekao je prof. dr Bihorac.
Kulturna radnica Hasna Ziljkić govorila je o ulozi zavičajnih pisaca i kritičke javnosti u izgradnji književnog života. Ukazala je na to da objavljivanje knjige i njeno predstavljanje nisu dovoljni ako izostanu čitanje, kritički osvrti i razgovor o njenoj vrijednosti. Istakla je da zavičaj treba da bude književno polazište, a ne granica stvaralaštva, te da afirmacija pisaca ne podrazumijeva samo njihovu vidljivost već i argumentovano vrednovanje njihovih djela. Posebno je ukazala na odgovornost kulturnih ustanova, medija, časopisa i čitalačke publike u tome da književnost nastalu u vlastitoj sredini sačuvaju od zaborava i omoguće joj da postane dio kulturnog pamćenja zajednice.
U diskusiju su se uključili i univerzitetski profesor filozofije Aleksandar Stevanović, književnik Zehnija Bulić i Binasa Muratović, vaspitačica i autorka tekstova za dječije kompozicije, koja je angažovana i u radu s dječijim horom. Razgovor je dodatno obogatio razmjenu različitih iskustava i pogleda na ulogu književnosti u očuvanju jezika i identiteta.
*Hvala dvjema damama, Naidi i Adeli Bihorac, na fotografijama i zabilježenim trenucima s panela „Glas zavičaja“.❤️
Događaj je privukao pažnju javnosti. Posebno nam je drago što su panelu prisustvovali učenici petog odjeljenja drugog razreda Gimnazije iz Tutina. Njihovo prisustvo ukazuje na značaj povezivanja mladih iz različitih sredina kroz kulturu i zajedničke vrijednosti. ❤️