Nutriforma by Alma

Home
Croatia
Zagreb
Nutriforma by Alma

Call Directions Website Contact the business

dipl.ing.univ.spec.nutr., wellness manager Alma Bunić
+385 (0)91 2727 067

26/10/2026

Ne morate imati neki veliki problem da biste potražili savjet o prehrani. ❤️

Možda ne znate kako posložiti obroke, često ste umorni, muči vas probava, imate osjećaj da ste isprobali sve moguće načine prehrane ili jednostavno želite bolje razumjeti što vašem tijelu odgovara. Svaka osoba ima svoju priču, navike i potrebe, zato volim prehrani pristupati holistički, gledati širu sliku, a ne samo ono što se nalazi na tanjuru.

Ako postoji nešto vezano uz prehranu ili vaše navike što vas muči, slobodno mi se javite u DM. Tu sam da vas saslušam, odgovorim na vaša pitanja i pomognem vam pronaći pristup koji ima smisla za vas.

Ne morate sve znati sami.

24/10/2026

Često me pitate što mislim o smoothieju i može li biti dobar izbor za doručak ili međuobrok. Moj odgovor je, kao i često u prehrani, ovisi. Samo zato što je nešto napravljeno od voća ne znači da je automatski idealan izbor za svaku situaciju. S druge strane, nema razloga izbjegavati smoothie samo zato što je voće usitnjeno.

Blendanje zadržava vlakna koja se nalaze u voću, za razliku od cijeđenja soka, kod kojeg se velik dio pulpe uklanja. No, smoothie je često lakše popiti nego pojesti jednaku količinu sastojaka, pa i osjećaj sitosti može biti drukčiji.

Ako smoothie pijete za doručak, pokušajte mu dodati i izvor proteina, primjerice jogurt ili kefir, te malo zobenih pahuljica ili orašastih plodova. Tako ćete dobiti konkretniji obrok koji sadrži više od samog voća.

Dakle, smoothie nije ni čudesan napitak ni nešto što trebamo izbjegavati. Važno je što stavljamo u njega i kako se uklapa u našu prehranu. 😊

Jeste li više za smoothie ili volite svoje voće pojesti u komadu?

16/10/2026

Sjećate se kad sam pisala o tome kako je danas gotovo sve postalo proteinsko? E pa, imam osjećaj da smo se malo previše uhvatili za taj jedan nutrijent.

Recimo, kad pojedemo jaja, ne dobivamo samo proteine. Žumanjak sadrži i kolin, nutrijent važan za normalnu funkciju mozga i živčanog sustava, a jaja su i izvor vitamina B12. Avokado nam, s druge strane, daje nezasićene masne kiseline, dok voće donosi vlakna i, ovisno o vrsti, različite vitamine i minerale.

Proteini jesu važni, ali nisu jedino po čemu trebamo procjenjivati hranu. Ponekad se toliko fokusiramo na brojke na deklaraciji da nam promakne sve ono što neka namirnica još donosi.

Zato me zanima, kad birate što ćete pojesti, gledate li prvo koliko nešto ima proteina ili uopće ne razmišljate o tome?

09/10/2026

Imam osjećaj da ćemo uskoro doći do toga da će i voda imati svoju protein verziju.

Proteinski pudinzi, kruh, granole, čokoladice, pa čak i čips. Gdje god se okrenemo, iskače nam natpis PROTEIN, kao da smo svi odjednom zaboravili kako se hraniti i sad nam baš svaki proizvod mora objasniti što bismo trebali jesti.

A proteini su, naravno, važni. Potrebni su nam za izgradnju i održavanje mišića, obnovu tkiva i brojne druge funkcije u organizmu. Ako redovito trenirate, starija ste osoba ili iz nekog drugog razloga imate povećane potrebe, dovoljan unos proteina posebno je važan. Ali iz toga ne proizlazi da svatko od nas mora kupovati proteinski puding umjesto običnog jogurta ili proteinski kruh umjesto onog koji inače jede.

Ono što me zapravo zanima jest koliko često neki proizvod biramo zato što nam odgovara, a koliko zato što smo stekli dojam da je bolji za nas samo zato što na ambalaži velikim slovima piše PROTEIN.

Recimo, proteinski puding može biti odličan praktičan međuobrok ako vam treba nešto što će pomoći zadovoljiti dnevne potrebe za proteinima. Ali ako već jedete raznoliko, unosite dovoljno proteina kroz uobičajene obroke i volite običan jogurt, nema razloga da ga mijenjare samo zato što neka druga opcija ima više proteina. Jednako tako, proteinska pločica može biti praktična kad ste u pokretu, ali to ne znači da je automatski bolji izbor od sendviča, voća uz jogurt ili nekog drugog međuobroka.

I još nešto što često zaboravljamo: nije važna samo jedna namirnica, nego cijela prehrana. Ne gledamo samo proteine, nego i vlakna, vitamine, minerale, masti, ukupnu količinu hrane koju jedemo i, naravno, vlastite potrebe. Ne postoji jedan idealan proizvod koji bi svima odgovarao.

Proteine možemo dobiti iz jaja, ribe, mesa, mliječnih proizvoda, mahunarki, tofua, orašastih plodova i drugih namirnica. Ne trebamo nužno posezati za posebno označenim proizvodima da bismo ih unijeli dovoljno. A ako nam takvi proizvodi olakšavaju svakodnevicu, i to je sasvim u redu. 🤍

07/10/2026

🧬 Koliko genetika može pomoći u individualizaciji prehrane?

Fagron NutriGen nutrigenomsko testiranje analizira genetske predispozicije povezane s metabolizmom masti i ugljikohidrata, regulacijom glukoze i lipida, tjelesnom masom, vitaminima i mineralima, određenim intolerancijama te odgovorom na prehranu i tjelesnu aktivnost.

Genetika nije sudbina i test nije dijagnoza. Ali u kombinaciji sa zdravstvenim stanjem, laboratorijskim nalazima, prehrambenim navikama i životnim stilom može biti vrijedan dodatni alat za precizniju personalizaciju prehrane i suplementacije.

🧬 Do 1. 11. odobravam 10% popusta na Fagron NutriGen testiranje.

Za detalje i naručivanje javite mi se u DM.

05/10/2026

Nemoj jesti nakon 18 h jer ćeš se udebljati.

Koliko ste p**a čuli ovu rečenicu? I koliko ste p**a ignorirali glad samo zato što je sat pokazivao više od 18?

Ne postoji magičan sat nakon kojeg se hrana automatski počinje pretvarati u masno tkivo. Na promjenu tjelesne mase puno više utječu ukupna količina hrane koju unosimo kroz vrijeme i količina energije koju trošimo.

Ako navečer redovito jedemo velike količine hrane povrh svega što smo već pojeli tijekom dana, to može povećati ukupni energetski unos. No problem nije u tome što je 20, 21 ili 22 sata.

Ako ste gladni navečer, slobodno jedite. Važnije je gledati cjelokupnu prehranu i navike, a ne jedan sat na satu.

Dakle, hladnjak nakon 18h nije zabranjena zona. 😉

02/10/2026

Pozdrav dragi moji, jedno pitanje. Jeste li primijetili da vam se s dolaskom jeseni nekako više jede?

Ljeti nam je sasvim normalno pojesti lubenicu, salatu, malo voća i nešto lagano, a onda čim zahladi odjednom nam treba juha, tjestenina, kruh, nešto toplo i konkretno. I još bismo nešto grickali navečer.

I ne, to ne znači da ste preko ljeta imali bolju disciplinu, a sada ste je izgubili. S promjenom vremena mijenja se i naša svakodnevica. Dani su kraći, manje smo na dnevnom svjetlu, često se manje krećemo, drugačije spavamo, a hladnije vrijeme jednostavno nas više vuče prema toploj i konkretnijoj hrani.

A tu je i jedna važna stvar, ako tijekom dana jedemo premalo ili su nam obroci siromašni proteinima i vlaknima, sasvim je očekivano da ćemo navečer biti puno gladniji. Zato nije svaki jesenski napad na frižider znak da trebamo početi manje jesti. Puno je korisnije prvo se pitati jeste li u danu dovoljno jeli, jeste li imali konkretan obrok i jeste li naspavani.

Naš apetit nije pokvaren zato što je došla jesen. Samo je dio puno šire priče o tome kako jedemo, spavamo, krećemo se i kako nam izgleda dan. ❤️

27/09/2026

Danas možemo izmjeriti jako puno toga. Imamo sve više testova, biomarkera i informacija koje nam mogu pomoći da bolje razumijemo što se događa u tijelu.

Ali veća količina informacija ne znači nužno i bolju kliničku odluku. Jedan nalaz ne postoji sam za sebe. Važno je znati što nam određeni test zaista može reći, koliko mu možemo vjerovati, što još ne znamo i kako ga uopće povezati s osobom koja sjedi ispred nas.

Jer vrlo je lako od jednog nalaza napraviti cijelu priču.

Upravo o tome želim razgovarati na edukaciji o intestinalnoj barijeri, permeabilnosti i endotoksemiji, o dokazima, ograničenjima testiranja i onome što se događa kada znanstvene spoznaje pokušamo prevesti u stvarnu kliničku praksu.

Ne tražimo još jedan univerzalni protokol. Tražimo bolja pitanja.

Vidimo se 03.10.2026. na edukaciji o propusnosti crijeva, prijave su još uvijek otvorene, javite mi se u DM! ❤️

23/09/2026

Jesmo li se kao stručnjaci ponekad previše fokusirali na nalaze, a premalo na osobu?

Sve češće razmišljam o tome koliko je danas lako izgubiti se u količini informacija koju imamo. I vrlo brzo možemo početi tražiti način da sve to povežemo u jednu priču.

Ali što ako ne moramo uvijek imati odgovor na sve? Mislim da je jedan od najvažnijih dijelova našeg posla upravo znati napraviti korak unatrag. Ne zato da znamo manje, nego da ono što znamo koristimo bolje.

Zato sam i osmislila ovu edukaciju o intestinalnoj barijeri, permeabilnosti i endotoksemiji. Ne želim da s nje odemo s još jednim popisom suplemenata ili univerzalnim „gut repair” protokolom.

Želim da razgovaramo o tome kako čitati znanstvene dokaze, kako interpretirati biomarkere, gdje su granice pojedinih testova i kako sve to prevesti u odluke koje imaju smisla za konkretnu osobu.

Jer na kraju dana, ispred nas nije nalaz. Ispred nas je čovjek. I mislim da je upravo to nešto što vrijedi stalno iznova učiti, bez obzira na to koliko iskustva imamo.

Vidimo se 03.10.2026. od 10:00–15:00h, Zagreb, Tratinska 74, 2. kat Nutriforma, uživo ili online putem Zooma. Prijavite se u DM, čekam vas! ❤️

21/09/2026

Zašto zapravo radimo posao koji radimo?

Sve češće razmišljam o tome koliko smo se, kao stručnjaci, ponekad udaljili od same biti svojih profesija.

Kongresi, edukacije, titule, priznanja… Sve to ima svoju vrijednost. I sama neprestano učim jer vjerujem da je znanje temelj kvalitetnog rada.

Ali znanje nije natjecanje.

Ne učimo da bismo dokazali da smo pametniji od drugih. Ne radimo s ljudima da bismo hranili vlastiti ego. I ne bi nam trebalo biti važnije kako nas drugi stručnjaci doživljavaju od toga kako se osjeća čovjek koji sjedi preko p**a nas.

Iza svakog nalaza, dijagnoze, problema ili pitanja stoji osoba koja nam je poklonila svoje povjerenje.

Netko tko traži odgovor. Netko tko je možda već obišao deset stručnjaka. Netko tko se nada da ćemo ga konačno čuti, razumjeti i pomoći mu.

Zbog tih ljudi smo ovdje.

Naš posao nije dokazivanje vlastite vrijednosti, nego stvaranje vrijednosti za druge.

To vrijedi za nutricioniste, liječnike, terapeute, učitelje i sve one koji su odabrali raditi s ljudima.

Stručnost i ljudskost ne bi smjele biti odvojene.

Možemo imati sve titule ovoga svijeta, ali ako smo zaboravili čovjeka ispred sebe, zaboravili smo i smisao svojeg poziva.

Na kraju dana ne želim se pitati koliko sam ljudi impresionirala svojim znanjem. Želim znati jesam li nekome njime zaista pomogla.

I vjerujem da bi nas upravo to trebalo povezivati, a ne dijeliti.

Što vi mislite? Jesmo li u svojim profesijama ponekad zaboravili zbog koga smo zapravo ovdje?

Address

Tratinska 74, 2. Kat
Zagreb
10000

Telephone

+385912727067

Website

https://www.almabunic.com/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Nutriforma by Alma posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.